Pravoslavni Uskrs ove godine 'kasni' čak 35 dana, teolog pojasnio razlog

Pravoslavci ove godine slave Uskrs čak 35 dana kasnije od ostalog dijela kršćana, tj. katolika i protestanata. Naime, zbog različitih načina računanja termina Uskrsa događaju se povremeno tako velike vremenske razlike. Sljedeće godine svi će ga slaviti istog dana.

'Uskrs se po odluci iz 325. godine proslavlja na nedjelju koja pada nakon punog mjeseca iza proljetne ravnodnevice', objasnio je za Večernji list ovogodišnju razliku u Uskrsima Jasmin Milić, teolog i biskup Protestantske i reformirane kršćanske crkve.

Dodao je kako rimokatolici i protestanti (zapadno računanje Uskrsa, odnosno zapadna pashalija) Uskrs proslavljaju u nedjelju koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca. Tako se po zapadnom računanju Uskrs proslavlja između 22. ožujka i 25. travnja.

'Kod pravoslavnog računanja datuma Uskrsa (istočno računanje Uskrsa, odnosno istočna pashalija), Uskrs pada između 4. travnja i 8. svibnja i moraju biti ispunjena četiri pravila: Uskrs se slavi iza proljetne ravnodnevice, ne može slaviti prije ili za vrijeme proslave židovske pashe (koja je bila prošli vikend - op.a), slavi se iza prvog proljetnog punog mjeseca te se uvijek slavi u nedjelju', rekao je biskup Milić. 

Naveo je kako prava komplikacija nastaje zapravo kod računanja prvog proljetnog punog mjeseca.

'Spomenute 325. godine grupa astronoma iz Aleksandrije izračunala je teoretske datume punog mjeseca. Ti su datumi posloženi u tablice po kojima Pravoslavna crkva i danas računa datum Uskrsa. Upravo se ovakvo drevno računanje datuma Uskrsa koje je sačuvala i danas ne oslanja isključivo na astronomska promatranja, već na ranije utvrđene tablice. Ovakvom metodom računanja 19 je mogućih datuma za Uskrs.

Zapadni kršćani tvrde da je takva metoda zastarjela i astronomski često netočna. Nakon promjene kalendara pod papom Grgurom VIII., pristupilo se i preciznijem određivanju prvog proljetnog punog mjeseca. Po tome izračunu 35 je mogućih datuma za Uskrs', kazao je.

Dodao je kako je vrlo važan faktor u razlici između zapadnog i istočnog računanja Uskrsa židovski blagdan pashe, koji je određen židovskim kalendarom koji je lunarni (kretanje mjeseca) za razliku od julijanskog i gregorijanskog koji su solarni (kretanje zemlje oko sunca).

Kada su kalendari u pitanju, biskup Milić upozorio je da razlika između zapadnog i istočnog računanja Uskrsa nije temeljena isključivo na razlici između julijanskoga i gregorijanskoga kalendara već su tu uključeni različiti faktori poput lunarnog kalendara, crkvenog računanja punog mjeseca (crkveni mjesec), astronomije, matematike i sl.

'Stoga je pogrešno reći kako rimokatolici i protestanti slave Uskrs po gregorijanskom a pravoslavni po julijanskom kalendaru. Preciznije je govoriti o zapadnom i istočnom računanju datuma, odnosno o Zapadnoj i Istočnoj pashaliji', obrazložio je biskup Milić.